info Josip Tocilj Fotografije: Ivan Tocilj

Koristim priliku da na stranicama uglednog časopisa namijenjenog glazbenicima predstavim ustanovu velikog ugleda i značenja. Riječ je o Glazbenom odjelu zagrebačke Gradske knjižnice, koji je danas smješten u Starčevićevom domu na Tomislavovom trgu. Razgovaramo s koordinatorom Glazbenog odjela prof. Igorom Mladinićem. Za početak bi bilo najbolje da nam kažete kako je tekla bogata povijesnica Glazbenog odjela?

Odjel je počeo s radom za članove 13. siječnja 1963. u Novinarskom domu na Rooseveltovom trgu, gdje je tada bila Gradska knjižnica. Fond gramofonskih ploča i nota, koje su se počele sakupljati i obrađivati 1961., sada su članovi mogli dobiti na posudbu, kao što posuđuju i knjige. Takvi se odjeli u ostalim hrvatskim gradovima osnivaju dvije godine kasnije, odlukom ondašnjeg Sekretarijata za kulturu: u Bjelovaru, Osijeku, Vinkovcima, Karlovcu i u zagrebačkoj Knjižnici "Bogdan Ogrizović". Odjel do danas neprekidno radi, a od otvaranja na novoj lokaciji ima i slušaonicu.

Recite nam što sve fond posjeduje?

Odjel se s vremenom povećao, i po fondu i po zaposlenicima, pa danas posjeduje više od 14.000 jedinica građe (oko 5.500 ploča, 3.500 CD-ova, 1.000 audio kaseta, 500 VHS kaseta i 3.500 nota). Za usporedbu, Music Division of New York Public Library ima 50.000 jedinica AV građe, a osnovan je 1888. godine. Sadržaj fondova reguliran je pravilnikom za knjižnice i približno 70 % čini ozbiljna glazba, a 30 % jazz, pop i rock, zabavna i narodna glazba i govorne snimke.

Koliko je danas zaposlenih u Glazbenom odjelu?

Danas je u Glazbenom odjelu šest zaposlenika s glazbenom naobrazbom.

Kako se financirate?

Financira nas grad, što će reći da smo - kao knjižnica - neprofitna ustanova. Do 1996. naplaćivali smo posudbu jednog dijela građe, tako da smo imali dodatni izvor novca, no to je ukinuto uslijed neriješenih pitanja oko autorskih i izvođačkih prava. U Europi je uobičajeno da se posudba građe takve vrste naplaćuje. To je sve regulirano zakonom. Na primjer, u Velikoj Britaniji naplatom posudbe se ostvaruju sredstva za nabavu nove građe, s time da imaju dozvolu posuđivati određeni nosač zvuka tek tri mjeseca nakon njegova puštanja u prodaju. Tim su zakonom zaštićeni izdavači.

Koja je razlika između knjižnice i tzv. CD-teke?

Knjižnica je neprofitabilna ustanova, a CD-teka ponajprije profitabilna, što podrazumijeva da fond CD-teke nastoji imati trenutačno najtraženije naslove. Glazbena, pak, knjižnica nastoji sakupiti građu koja ima trajnu vrijednost.

Vaša vizija budućnosti?

Ponajprije reguliranje pravnih odnosa (autorska i izvođačka prava) te proširivanje i unapređivanje struke i djelatnosti, što uključuje, naravno, i otvaranje novih radnih mjesta za glazbenike.